Pazin

Njegovim stanovnicima i posjetiteljima Pazin nudi mnogo više od prelijepe prirode, tog uistinu izvanrednog spoja kamena i zelenila. Osim obilja povijesnih i kulturnih znamenitosti, izuzetne gastronomske ponude tradicionalnih jela spravljanih, vrsnih vina i domaćih rakija, Pazin i njegova okolica nude raznolik aktivan odmor. Zbog osobitosti prirodnih bogatstva oni skloniji sportskim aktivnostima i avanturizmu pronaći će pravo vrelo interesatnih aktivnosti: neponovljive uvjete terena za brdski i rekreacioni biciklizam, veliki broj pješačkih i planinarskih staza za početnike i iskusne penjače koje nude prekrasne prirodne fenomene i stara skoro zaboravljena zdanja crkava i dvora, tu su prisutne i poznate lokacije za sportsko penjanje, zatim za impresivne speleološke izlete, bogati ribolov na slatkim vodama dok se taj cijeli atraktivni kraj može upoznati jašući na nekim od rasnih ali pitomih konja pobliže upoznajući bogatstva nekadašnje Pazinske grofovije.

Povijest

Prvi se put spominje 983. kao tzv. Pazinska utvrda (lcastrum Pisinum) mada je Pazin kao naselje postojao puno prije tog prvog dukumenta. U to vrijeme je oko kaštela postojao jarak a u njega se ulazilo kroz petero vrata pomoću pokretnih mostova. Iza zidina kaštela razvijao se i gradić.Otada je stari Pazin tijekom nadolazećih stoljeća prošao burnu povijest. U 12.stoljeću Pazin postaje središte Pazinske grofovije zvanom Grafschaf Mitterburg, Contea di Pisino ili Pazinska grofovija da bi napokon 1374.godine nad njom preuzela vlast austrijska kuća Habsburg. U 15.stoljeću se grad počinje razvijati i izvan zidina kaštela. Pazin je bio poprište brojnih žestokih napada i najjača prema mletačkom osvajanjima. Mletačka vojska je nekoliko puta napadala Pazin, ali ga je samo jednom uspjela zauzeti i to 1508. godine kada je cijela Grofovija pokorena u nepunih pet dana.

Tada je osvojen i opljačkan i kaštel kojeg su napadači prvo topovima gađali s okolnih uzvisina. Habsburgovci su uspjeli povratiti izgubljena područja već u proljeće slijedeće godine da bi 1510.godine nakon ponovnog napada Mlečana uspješno obranili grad. Ratnim sukobima pridružila se i epidemija kuge, opasnost od turskih provala, a u velikom požaru 1584. godine u Pazinu je izgorjelo čak 180 kuća. 1615.godine je buknuo još jedan austrijsko-mletački rat zbog čega je 1616.godine od žestokih napada stradao Stari Pazin. Ovaj rat se vodio u Istri sve do 1619.godine.

1797. Serenissima propada i dolazi pod Napoleonovu vlast čija vojska ubrzo preuzima i Istru.Francuzi se u Istri zadržavaju do 1813.godine. Ukidanjem francuske uprave Istrom je zagospodarila Austrija a 1825.godine Istra postaje jedinstvena administrativna jedinica zvana Istarski okrug sa sjedištem u Pazinu. U drugoj polovini 19. stoljeća Pazin postaje jedno od središta hrvatskog kulturnog preporoda, te se osnivaju Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom. Sve te institucije ukinute su kada je nakon Prvog svjetskog rata Pazin 1918. okupirala, a potom anektirala Italija. Nakon njene kapitulacije 1943.godine Pazin su zauzeli partizani i rujnu iste godine ga pripojili matičnoj zemlji Hrvatskoj. 1991.godine, nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, Pazin postaje administrativno sjedište Istarske Županije.

Preporučujemo

Župna crkva Svetog Nikole – U prvotnom obliku podignuta je 1266. godine, nadograđivana tijekom 15. i 18. stoljeća. Posebnu zanimljivost predstavlja mrežasti gotički svod prezbiterija s ciklusom fresaka naslikanim oko 1460. godine. Velike crkvene orgulje djelo su Gaetana Callida, a potiču iz 1780. godine. Uz crkvu je 1705. godine podignut 45m visok zvonik.

Franjevački samostan – Samostan i crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije, potječu iz sredine 15. stoljeća. Tijekom minulih stoljeća pazinski su franjevci u samostanu držali ljekarnu i bolnicu.

Stara pazinska gimnazija – Kao kruna dugogodišnje borbe za pravo školovanja na materinjem jeziku, u Pazinu je 1899. godine otvorena Carsko-kraljevska velika državna gimnazija, prva srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata.

Biskupsko sjemenište -. Zgradu je gradilo Đačko pripomoćno društvo za Istru još prije prvog svjetskog rata, s namjerom da u njoj bude đački dom.

Pazinski potok – Pazinčica – Pazinski potok ili Pazinčica nastaje iz tri manja potoka: Lipe, Rakova potoka i Borutskog potoka, te sa sjeverne strane ulazi u Pazinsku kotlinu. Tu nailazi na kraški teren, pa u svom toku do Pazina formira brojne veće ili manje kaskade, prave male slapove i jezerca, od kojih su neka ljeti pogodna i za kupanje. U prošlosti je  snaga vode korištena za pokretanje brojnih mlinova, čiji su ostaci i danas vidljivi duž potoka.

Pazinska jama – Stotinjak metara ispod nivoa grada ponornica tvori dva podzemna jezera, međusobno povezana sifonom. U razdobljima obilnijih kiša otvor ponora ne može progutati svu pridošlu vodu, pa se u kanjonu stvori pravo jezero, dugo i do 2 km.

Beram – U svjetskim je razmjerima Beram poznat po svojim freskama koje se mogu razgledati u crkvi Sv. Martina i u crkvici Sv. Marije na škriljinah.

Događanja

Eko pohod Marš na Učku – Trodnevno pješačenje od Pazina do Učke 01.05.-03.05.
Put u središte zemlje – MEĐUNARODNI SUSRET IZDAVAČA 15.05.-16.05.
Plesni susreti Istre – Spomen dom, nastup istarskih plesnih grupa 28.05.
Dan Grada Pazina – Sportska natjecanja, igre, koncerti, izložbe, promocije, zabava 02.06.
Tradinetno – Pazinski kaštel, festival tradicijske i etno glazbe 05.06.
Dani Julesa Vernea – Književna manifestacija 27.06.
Rim – Hodočasnički blagdan, gradska fešta 02.08.